Sjenica se nalazi u jugozapadnoj Srbiji, u području Raške i starovlaškog regiona, u kotlini Grabovičke reke, na prostranoj Pešterskoj visoravni. Pešter ili Pešterska visoravan je krečnjačka zaravan na nadmorskoj visini od 900 do 1200 m. Naziv regiona potiče od reči pešter, koja je arhaični naziv za pećinu. Smeštena je na putnom pravcu Novi Pazar-Prijepolje, a do Sjenice se može doći i putnim pravcem od Požege, preko Golije, odnosno Ivanjice i Kušića. Sjenica je jedno od najviših mesta u Srbiji – nalazi se na 1030 m nadmorske visine.
Pešterska visoravan je zapravo prostrano Peštersko polje, okruženo visokim planinama Jadovnikom (1734 m), Zlatarom (1627 m), Ozrenom (1680 m), Giljevom (1617 m), Zilidarom (1616 m), Javorom (1520 m) i Golijom (1833 m). Zauzimajući površinu od oko 50 km², najveće je polje u Srbiji i među najvišima na Balkanu.
Kroz Peštersku visoravan protiču reke Uvac, Vapa, Jablanica i Grabovica. U geološkoj prošlosti, visoravan je bila veliko jezero, od kojeg je danas jedino ostalo majušno Sjeničko jezero, u blizini sela Tuzinje. Kristalno čiste reke i jezero bogati su ribom (potočna pastrmka, mladica, skobalj, klen). Na samom izvoru reke Vapa nalazi se ribnjak kalifornijske pastrmke. Na Pešteru živi veliki broj ugroženih biljnih i životinskih vrsta i stoga je uvršten na Ramsarsku listu vodom bogatih područja od međunarodnog značaja.
Peštersku visoravan i okolne planine karakterišu šumsko-travni pejzaži, specifični kraški oblici reljefa, izvori hladne vode, svež vazduh, bogatstvo divljači. Zahvaljujući prostranim pašnjacima na Pešterskoj visoravni razvijeno je stočarstvo, a čuveni sjenički sir, mleko, pršuta i jagnjad poznati su širom Srbije.
Pešter je poznat po specifičnoj mikro-klimi, posebno oštroj tokom zimskog perioda. Ovde je izmerena zvanično najniža temperatura u Srbiji: -39,5°C. Zbog toga ga neki nazivaju „Balkanski Sibir“, a zbog geografskog položaja, klime i istorijski značajnih lokaliteta i „Srpski Tibet“.
Tokom srednjovekovnog perioda ovaj kraj se nazivao Raška i bio je centar srpske srednjovekovne države. Srpski srednjovekovni grad Ras je osnovan u blizini današnjeg Novog Pazara. Kada je u 15. veku Otomanska imperija okupirala i naselila ovaj region, postao je centralno trgovačko mesto između Male Azije i Bosne, glavno tursko trgovačko uporište u Evropi. Od tada je ostao i turski naziv regiona – Sandžak.
Konfiguracija terena, idealna nadmorska visina i obilje ozona pogoduju razvoju zdravstveno-rekreativnog turizma, kao i pripremama sportskih klubova. Turisti mogu da posete obližnje Tubičku i Ušaćku pećinu, a brojne šume bogate su visokom i niskom divljači.
Omiljeno izletište Sjeničana su Borići, mesto udaljeno 1,5 km od Sjenice, okruženo četinarskom šumom. Hotel „Bor“ nudi udoban smeštaj i domaće specijalitete. U okolini Sjenice na lokaciji Babinjača nalazi se uređena staza za skijaško trčanje, a takmičari ski kluba iz Sjenice su najuspešniji skijaši trkači u našoj zemlji.









