Vlasina se nalazi u jugoistočnoj Srbiji na teritoriji Opštine Surdulica, 30 km od doline Južne Morave ka istoku i od srpsko-bugarske granice ka jugu. Obuhvata veći deo Vlasinske visoravni. Nalazeći se na 1213 m nadmorske visine i prostirući se na površini od 16 km, Vlasinsko jezero je najveće i najviše veštačko jezero u Srbiji.
Vlasinko jezero je formirano na mestu gde je u prošlosti postojala jedna od najvećih planinskih tresava Balkanskog poluostrva, poznatija kao Vlasinsko blato, odnosno gde je isticala reka Vlasina. Jezero čija boja vode varira od od sivo plave pored obale do zatvoreno plave na sredini jezera, sa zelenim priobalnim površinama, razuđenom obalom, dva ostrva i više izduženih poluostrva sa tresavama, daje poseban koloritet vlasinskom pejzažu.
Vlasinsko jezero oivičava blago zatalasano pobrđe išarano livadama, pašnjacima i brezovim šumama. Jezero nadvisuju planinski masivi, na čijim padinama je grupisano nekoliko vlasinskih naselja između kojih teku bistri i žuborni potoci i rečice sa šumovitim klisurama. Od planina koje okružuju jezero posebno se izdvajaju Čemernik i Vardenik.
Kvalitet vode, veliko florističko i faunističko bogatstvo osnovne su vrednosti ovog prirodnog dobra. Među 840 vrsta biljaka, posebnu vrednost imaju endemične i borealne vrste koje naseljavaju planinske tresave oko jezera, izvora i potoka. Znak raspoznavanja Vlasine su rosulja, poznata biljka mesožder, muljna oštirca, omanolika palamida i močvarna petoprsnica. Lepoti pejsaža naročito doprinose ploveća tresetna ostrva na kojima se nalaze zajednice maljave breze i tresavske vrbe.
Po bogatstvu prednjači fauna ptica koju čini 125 nacionalno i međunarodno značajnih vrsta, kao što su siva čaplja, ćubasta plovka i druge. Fauna sisara je predstavljena sa 27 vrsta, među kojima su šumska rovčica, vodena rovčica, močvarna rovčica, vodena vluharica, slepo kuče, tekunica, kuna belica, kuna zlatica, vidra, vuk, srna i dr.
Područje Vlasinskog jezera odlikuje se značajnim kulturnim spomenicima, kao što su manastir u Palji, crkve u Božici, Klisuri, Crnoj Travi i Kula u Klisuri.
Prirodne lepote ovog područja koje čine planine, klisure, vodopadi, izvori, reke, flora i fauna, blaga klima i tišina planinske prirode čine ovo mesto idealnim za odmor u različitim periodima godine.
INFO
JP „Direkcija za građevinsko zemljište i puteve opštine Surdulica“ 5. septembra bb, 17530 Surdulica tel. ++381 (0)17 815-277 www.surdulica.rs








