Ramsarska područja


Ramsarskom konvencijom koja je usvojena 1971. u gradu Ramsaru (Iran), uspostavljen je osnov za akciju, u nacionalnim i međunarodnim okvirima, po pitanju zaštite i mudrog upravljanja vlažnim područjima i njihovim resursima. Danas Ramsarska konvencija ima 168 zemalja potpisnica iz čitavog sveta, a na Ramsarskoj listi nalazi se 2160 vlažnih područja, koja se prostiru na 205.677.908 ha.

Vlažna područja predstavljaju centre biološke raznovrsnosti i staništa raznovrsne, specifične flore i faune. Ona su od suštinskog značaja za opstanak retkih i ugroženih vrsta ptica koje svoja životna staništa nalaze kraj vode. Međutim, ova područja su izuzetno značajna i za čoveka, jer u mnogim aspektima neposredno utiču na njegov opstanak.

Na UNESCO Listi međunarodno značajnih vlažnih staništa (zaštićenih po Ramsarskoj konvenciji), u Srbiji se nalazi devet tzv. Ramsarskih područja na ukupnoj površini od 53.714 hektara i to su: Obedska bara, Ludaško jezero, Carska bara – Stari Begej, Zasavica, Slano Kopovo, Vlasina, Gornje Podunavlje, Labudovo okno, Peštersko polje i Koviljsko-Petrovaradinski rit. Ta područja su, takođe, i rezervati prirode.