Vojvodina

Seoska domaćinstva Vojvodine predstavljaju jedinstven spoj istorije, gastronomije i porodične tradicije koja zajedno oslikavaju autentični život na selu.
„Ušuškana“ u mirnoj ravnici na severu Srbiji, već decenijama dočekuju turiste u potrazi za dobrim odmorom i autentičnom, smirenom „paorskom“ atmosferom. Boravak u vojvođanskim selima učiniće da zaboravite na stres i probleme svakodnevnog života. Beskrajna polja pšenica, kukuruza i suncokreta pomoći će vam da se ponovo povežete sa prirodom.
U vojvođanskim domaćinstvima možete se upoznati i s domaćim životinjama i osobenostima svakodnevnog života na selu, dok će gostoprimstvo i srdačnost domaćina učiniti da se osećate kao kod kuće.
Ali čari seoskog turizma ne završavaju se u seoskim domaćinstvima već obuhvataju i obilazak okolnih prirodnih dobara i kulturno-istorijskih znamenitosti.

Prirodna dobra i atrakcije

Nacionalni park Fruška gora, nezaobilazno je izletište posetilaca Vojvodine. Prošetajte zelenim livadama opasanim lipovim šumama i uživajte u pogledu na voćnjake i vinograde koji se prostiru njenim padinama. A onda se odmorite u jednom od lokalnih domaćinstava smeštenih na sunčanim obroncima najviše vojvođanske planine.
Sela u blizini specijalnog rezervata prirode Zasavica pružaju vam priliku za jednodnevne izlete do ovog zakonom zaštićenog močvarnog područja. U Zasavici živi veliki broj ugroženih vrsta ptica, kolonija dabrova,  a ovde možete videti i mnoge autohtone vrste domaćih životinja kao što su svinje mangulice, podolsko goveče, balkanski magarac...
Somborsko selo Bački Monoštor smešteno je na ulazu u rezervat prirode Bačko Podunavlje koji je upisan i na Svetsku listu rezervata biosfere UNESCO-a. Blizina zaštićenog područja pruža vam priliku da uživate u posmatranju leta crnih roda, čaplji ili orla belorepana, dok šetate po prostranstvima netaknute prirode.
Ako se odlučite za boravak u jednom od nekoliko domaćinstava u donjem toku reke Begej, uživanje u seoskoj idili upotpunite posetom Carskoj bari, zaštićenom močvarnom području sa neobično velikom populacijom kormorana.
Ukoliko od vlažnih staništa više volite peskovita područja, odmor provedite u okolini specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara. Seoska domaćinstva u obližnjem Deliblatu pored odmora u tišini seoskog ambijenta organizuju vožnje fijakerima po zaštićenom području.
A ako se nađete u selima kraj Tise, spustite se do reke i odmor provedite uživajući u laganoj plovidbi ili ribolovu. Jun u ovom kraju posebno je atraktivan za turiste, jer je to doba kada „svadbeni ples“ vrste leptira Vodeni cvet učini da reka prosto „procveta“.

Znamenitosti

U plodnoj vojvođanskoj ravnici u kojoj se veliki deo stanovništva bavi poljoprivredom, nalaze se brojne kulturno-istorijske znamenitosti, posvećene zasadima, hrani i seoskom životu.
Kroz stalnu postavku i demonstracije upotrebe starih žetelica, mlinova, pećnica i drugih alata i mašina Muzej hleba „Jeremija“ slikovito će vam prikazati put zrna pšenice od zemlje do trpeze.
Otkrijte kako se nekada tkao luksuzni materijal damast u poslednjoj tkačnici svilenog damasta u Evropi u blizini Sombora. U Muzeju piva, detaljno se upoznajte sa starinskim načinima pravljenja, skladištenja i distribucije omiljenog napitka. Stalna postavka izložena je u okviru Zrenjaninske pivare i obuhvata ugostiteljski inventar koji se koristio pre 100 godina, kao i dokumentaciju, pisma i fotografije iz prvih decenija postojanja pivare.
Muzej traktora u Novom Miloševu otkriće vam sa kakvim se traktorima i parnim mašinama obrađivala zemlja od  1920. godine pa do danas, a ovde možete videti i alatke starih zanata, antikvitetne satove, motocikle, radio i TV aparate.
Provedite vikend u pravom vojvođanskom ambijentu, na Perkovom salašu u nepreglednim poljima Fruške gore. Ovde možete, uz čašu vina, rakije ili domaćeg soka, razgledati eksponate etnološke zbirke i ručno rađene suvenire. Na radionicama unutar salaša možete naučiti kako se prave džemovi, slatko ili domaći sokovi, a domaćini će vas povesti i u skupljanje lekovitog bilja u okolini.
Muzej vojvođanskih Slovaka u Bačkom Petrovcu provešće vas kroz život Slovaka u ovim predelima, ali u ovom muzeju možete videti i autentične slovačke nošnje, stare novčiće, dokumenata i prirodnjačku i umetničku zbirku.
Najslađi muzej u Srbiji nalazi se u Sremskim Karlovcima, a posvećen je laganom dezertu neobičnog izgleda – kuglofu. U muzeju kuglofa možete se upoznati sa alatima za pravljenje i degustaciju kuglofa, ali i naučiti kako da sami pravite poslasticu koja se nekada služila isključivo na trpezama kraljeva i evropske vlastele.

Hrana

U seoskim domaćinstvima širom Vojvodine hrana se priprema od domaćih namirnica, koje neretko i sami možete ubrati sa lokalnih bašti ili voćnjaka.
Multietničkih duh Vojvodine, primetan je u njegovim jelima, te tako u lokalnim domaćinstvima možete isprobati bezbroj evropskih jela kao što su nemački grenadirmarš, i mađarski specijaliteti - gulaš i sataraš, ali i srpski paprikaš od mangulice, slovačke „herovke“ ili rusinsku šniclu. U selima u okolini Sombora možete uživati u ukusima jedinstvene bunjevačke kuhinje, u kojoj posebno mesto zauzimaju „veliko paorsko jelo“ i ukusna krompirača sa kobasicama i kupusom. A u Banatu, u selu Kačerevo uživajte u slanini izrađenoj po posebnom receptu.
U lovačkom kaštelu Ečka služe se jela od divljači kao i riblji specijaliteti od kojih preporučujemo ečkog šarana. Dok u selima pored Dunava možete isprobati jedinstvene alaske specijalitete, gurmanske riblje čorbe i paprikaše obilno začinjene „alevom“ paprika, koja se s ljubavlju proizvodi širom Vojvodine.
Obilni ručak karakterističan za ove krajeve, zalijte jednim od autohtonih sorta vojvođanskih vina. U Sremskim Karlovcima, centru vinarstva ovoga kraja, možete probati autentično aromatizovano vino sa lekovitim začinskim biljem – karlovački bermet. Ili isprobajte čuvena „vina s peska“ od loze iz Subotičko-horgoške peščare kao što je „kadarka“. U selima kod  Sente okruženim voćnjacima i vinogradima možete probati razne vrste voćnih rakija – šljivovicu, kajsijevaču, dunjevaču...

Budite informisani

Prijavite se

Bilten Turističke organizacije Srbije