Resavska pećina

U krečnjačkom brdu Babina glava u istočnoj Srbiji nalazi se Resavska pećina, čija se starost procenjuje na čak 80 miliona godina. To je čini jednom od najstarijih pećina u Srbiji!

Krenite u obilazak pećine uređenom stazom koja prolazi kroz svih 8 dvorana, kako na gornjem tako i na donjem nivou. Obilazak počinje od "Dvorane sraslih stubova ili kolonada" koja je tako nazvana zbog brojnih stubova žućkaste boje koji su nastali spajanjem stalagmita i stalaktita u stubove koji se prostiru celom dužinom pećine.
Put se nastavlja ka “Dvorani košnica“ koja svoje ime duguje grupi od tri stalagmita koji podsećaju na  stare košnice nekada pravljene od pruća i blata. Drugi i treću dvoranu spaja kanal crvenih breča, sastavljenih od fragmenata različitih stena povezanih vezivnom supstancom. Crvene breče su osobenost Resavske pećine – ona je jedina u Srbiji gde ih možete videti, a izuzetno se retko viđaju i u drugim pećinama u Evropi!
Hodajući Kanjonskim kanalom stići ćete do treće Resavske dvorane nazvane „Predvorje istorije“ jer su u njoj nađeni kamena sekira, vrhovi kopalja, kao i ognjište praistorijskog čoveka ali i lobanja izumrle životinjske vrste polarne lisice.
Ovde se nalaze i okamenjene pećinske zavese nazvane „Pećinske orgulje“ zbog zanimljivih zvukova koje proizvode, a koje odzvanjaju pećinom poput muzike.
Prolaskom kroz dugi veštački tunel stići ćete i do Kristalne dvorane, bogate nakitom od belog, žutog i crvenog kristala. U ovom delu pećine pažnju turista najviše privlači duboko udubljenje u zidu dvorane, delimično zatvoreno stalaktitima i stalagmitima koji svojim izgledom podsećaju na zatvorske rešetke zbog čega je ovo udubljenje nazvano „Kavez“.
Hodnikom prepunim pregradnih pećinskih stubova poznatim pod nazivom „Pećinske garsonjere“, stići ćete do „Koncertne dvorane”. Kao što se po nazivu može zaključiti, ona je izuzetno akustična, a po broju i lepoti pećinskog nakita nadmašuje sve druge dvorane u Resavskoj pećini. U njoj se nalazi belo-crveni stalagmit nazvan „Kip majke sa detetom“, kao i stalagmit „Pećinska sfinga“, dok u sredini dvorane stoji držeći stub na koji se cela pećina oslanja. Stub visine 20 i širine 12 metara sastavljen je od krečnjačkih blokova, takozvanih „pršljenova“ nastalih smenjivanjem perioda suše i vlage u pećini.
"Bobanova dvorana" nazvana je po najmlađem speleologu koji je u nju ušao, a poznata je po zidnom nakitu koji je zbog neobičnog oblika koji podseća na skup ljudskih lobanja, dobio naziv po spomeniku Ćele kula. Iz Bobanove dvorane preko male galerije stići ćete do sedme dvorane resavske pećine nazvane „Koralni kanal“.
Tu ćete videti ukrase jedinstvene u svetskim razmerama! Oni su nastali strujanjem vazduha, koji kapljice vode i čestice gline, vekovima lepi po zidovima dvorane, stvarajući jedinstven pećinski nakit nalik na korale.
Na kraju obilaska, a pre izlaska iz pećine, proći ćete i kroz "Blatnu dvoranu" koja je siromašna pećinskim nakitom a ime je dobila zbog zidova prekrivenih glinom.
Ljubitelji prirode istraživanje ovog kraja mogu da nastave na padinama obližnje planine Beljanice. Ovde pored snažnog kraškog izvora Veliko vrelo i visokih kraških zaravni, možete videti i vodopad Veliki buk, koji se visinom od preko 20 metra spušta niz litice stvarajući jedinstven prizor.
U blizini pećine nalazi se i manastir Manasija, zadužbina Despota Stefana Lazarevića, izgrađena u 15. veku. Manastirski kompleks sa velikom crkvom, trpezarijom i 11 kula jedan je od najvažnijih spomenika srednjevekovne kulture u Srbiji.

Info: Resevaska pećina