Izložba „Nezaštićeni svedok br. 2: MMM“, Beograd, od 12. do 30. decembra 2020. godine

Fakulet likovnih umetnosti u Beogradu u saradnji sa Centrom za muzeologiju i heritologiju i Muzejem nauke i tehnike,  predstavlja izložbu Nezaštićeni svedok br. 2: MMM, autorki Jelene Spaić i Ane Knežević.

Nakon „Nezaštićenog svedoka br. 1: Afrodizijak“ ostvarenog u ritmu Fela Kuti-Fugazi u Muzeju afričke umetnosti pre godinu dana, „Nezaštićeni svedok br.2“ se vraća na muzejsku scenu inspirisan eksperimentom Lu Rida (Metal Machine Music).

Kao što je, snimanjem buke, a ne „prave muzikeˮ na MMM dvostrukoj ploči (1975) Lu Rid izazvao sumnju u ustaljenu definiciju muzike, „Nezaštićeni svedok“ nastavlja svoju misiju sumnjičavog buđenja muzeja. (Mogu li se muzeji ikada probuditi?) Tu se sličnost Ridove Muzike metalnih mašina i muzeja ne završava. Kao i muzej, i Ridov album poseduje auru – jedino pod gramofonskom iglom njegov muzički preokret biva čuven, nalik onom jedino muzejskom, gotovo hramovnom ambijentu u kome predmet osvaja jedinstvenost i veličanstvenost.

I muzej i Ridova ploča gube totalitet svoje originalnosti digitalnom reprodukcijom. I muzej i Ridova ploča žrtve su šumova u komunikaciji: pojačajte li Rida „do daskeˮ, čućete čistu, nesnosnu buku; smanjite li jačinu zvuka, čućete „hiljade zrikavaca kako pevaju odu suncuˮ (Delibašić). Rečju, da čujete Ridov naum, morate se postaviti u ekvilibrijum, stanje u kome su gramofonska igla, čulo sluha i stepen jačine zvuka u potpunom saglasju. Nije mnogo drugačije ni sa muzejima: pojačate li njihovu tišinu „do daskeˮ u riziku ste da čujete mnogo buke ni oko čega; smanjite li jačinu muzejske ćutnje, možda će do vas dopreti buka i bes ponekog kustosa. Kao i u slučaju MMM ploče, da bi muzejski zvuk bio čuven, potrebno je uspostaviti ravnotežu, poći izvežbanog očnog nerva u posetu, uz prave mape imaginarnih gradova, spremiti se na preispitivanje gravitacionih talasa, na samoodržive sisteme apsurda, na hod po žici postavljenoj između ovde i sada i tamo i nekada.

Upravo će nas na takvu, stabilno nestabilnu poziciju dovesti radovi Vladimira Nikolića, Nataše Kokić, Stevana Kojića, Gorana Ristera, Dejana Anđelkovića i Jelice Radovanović u Muzeju nauke i tehnike u kome počev od 12. decembra 2020. godine aktivno eksperimentiše „Nezaštićeni svedok br. 2: MMM“.

Kustoskinje izložbe su Jelena Spaić (istoričarka umetnosti, Fakulet likovnih umetnosti u Beogradu) i Ana Knežević (kustoskinja Muzeja afričke umetnosti). Stručni konsultanti su Ivan Stanić (viši kustos Muzeja nauke i tehnike) i prof. dr Milan Popadić (Centar za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu).

 

Budite informisani

Prijavite se

Bilten Turističke organizacije Srbije